Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+

| AT | BG | EU | GR | IT | LV | UA |

Bugarska

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Postotak žena poduzetnica u Bugarskoj viši je od prosjeka EU. Značajan udio imaju i žene na visokim rukovodećim pozicijama. One su mlađe i obrazovanije od muškaraca na sličnim pozicijama.

Od 2018. godine, Bugarska je na 26. mjestu u svijetu po uvjetima za poduzetništvo među ženama s ukupnim indeksom od 93,8 (maksimalna vrijednost je 100). Među zemljama EU, Bugarska je na 17. mjestu.[1] . Pad na ovoj ljestvici primijećen je u 2020. i 2021. godini, gdje je Bugarska ostvarila ocjenu 90,6 prema pokazatelju Women, Business and the Law 2021[2]^,[3].

Što se tiče digitalizacije, usvojena strategija „Digitalna transformacija Bugarske za razdoblje 2020. – 2030.” ocrtava viziju digitalne tranzicije nacionalnog gospodarstva. Unatoč inicijativama u brojnim „pionirskim tehnologijama“, integracija digitalnih tehnologija neujednačena je u regijama i veličinama poduzeća, a mala poduzeća pokazuju značajno kašnjenje u njihovu prihvaćanju.[4]

Istraživanje Kantar Agency survey of SMEs iz 2020. godine pokazuje da je većina žena poduzetnica starija od 40 godina, a 57% njihovih poduzeća osnovano je od 2001. godine pa nadalje.[5]

Prema navedenom istraživanju:

·         Većina poduzetnica ima visoku stručnu spremu (90%), a najčešće su vlasnice/suvlasnice poduzeća (59%) ili menadžerice u poduzeću (13%);

·         Slično strukturi malih i srednjih poduzeća u Bugarskoj, mala i srednja poduzeća koja vode žene također su najčešće mikro poduzeća (62%), a zatim mala poduzeća (28%);

·         Poduzetnice su aktivne u djelatnosti trgovine (35%), ali je vrijedno pažnje da su na drugom i trećem mjestu sektori koji su visoko ili srednje tehnološki i intenzivni po znanju - proizvodnja (13%) i stručne djelatnosti i istraživanja (11%).

Podaci pokazuju da žene poduzetnice općenito posluju na bugarskom tržištu i rjeđe izvoze svoje proizvode/usluge na strana tržišta.  Temeljem podataka, može se zaključiti kako je žene poduzetnice potrebno podržati u internacionalizaciji kako bi razvile svoje poslovanje i pokazale održive rezultate.[6]

Glavni problem s kojim su se žene poduzetnice suočavale prije krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 bio je nedostatak radne snage, kao i nedostatak kvalificiranih radnika. Učinkovitost administrativnih usluga također stvara neke prepreke za njih 35%, a svaka treća poduzetnica smatra da je jedna od prepreka za razvoj poslovanja nezaštićenost od nelojalne konkurencije i postojanje sive ekonomije.[7]

Anketa provedena među 176 poduzetnica u Bugarskoj pokazuje da su tri najveće prepreke za pokretanje i razvoj poslovanja: postizanje ravnoteže između obitelji i poslovanja, podcjenjivanje vlastitih kvaliteta kao poslovnih žena i menadžerica, ograničene informacije o uspješnim poduzetnicama. Istovremeno, motivacija i poticaj ženama da usprkos poteškoćama postanu poduzetnice su težnja za samostalnošću i želja za ostvarivanjem većih prihoda.[8]

Općenito, analiza poduzetništva žena u Bugarskoj pokazuje da poduzeća koje vode žene imaju sličan profil kao ona poduzeća kojima upravljaju muškarci te da se oba spola suočavaju sa sličnim izazovima vezanim uz razvoj poslovanja. Glavna područja u kojima bi mogli dobiti potporu uglavnom su povezana s ljudskim resursima – u poboljšanju njihovih vještina.[9]

Prema Izvješću OECD-a: The Missing Entrepreneurs 2021, sveukupni uvjeti vezani uz poduzetništvo i dalje su izazovni. Nova novoosnovana poduzeća suočavaju se s iznadprosječnom razinom administrativnog opterećenja zbog dugotrajnih procesa, a pristup financiranju predstavlja izazov za poduzetnike. Dok se potpora poduzetništvu uglavnom sastoji od općih shema financiranja i obuke, postoji mali broj prilagođenih shema potpore poduzetništvu. Europski strukturni i investicijski fondovi ostaju ključna potpora politikama i programima u ovom području. Postoji prilično opsežan sustav podrške mladim poduzetnicima. Prilagođena obuka i mentorstvo također su dostupni ženama poduzetnicama; međutim, Strategija za poticanje poduzetništva žena još je u izradi.[10]

Drugo istraživanje pokazuje da su poželjni oblici potpore poduzetnicama osiguravanje financijskih sredstava, promicanje priča uspješnih poduzetnica, poduzetnička obuka za stjecanje određenih znanja i vještina za stvaranje i razvoj poslovanja[11].

Pokazatelj poduzetničke aktivnosti u ranoj fazi za razdoblje 2016. – 2020., bio je nešto ispod prosjeka EU-a. Taj je jaz bio najveći među mladima (5% u Bugarskoj naspram 7% u EU). Štoviše, poduzetnička aktivnost u ranoj fazi u velikoj je mjeri bila potaknuta nedostatkom drugih prilika na tržištu rada, posebice među starijim osobama (36%) i ženama (33%). Uklanjanje svih razlika u stopama poduzetničke aktivnosti među skupinama stanovništva (tj. primjenom pokazatelja poduzetničke aktivnosti muškaraca u dobi od 30 do 49 godina na cjelokupnu populaciju) rezultiralo bi s dodatnih 106 000 poduzetnika. Oko 60% ovih “nestalih” poduzetnika su žene, gotovo 60% je starije od 50 godina, a još 15% su mladi (20-29 godina).[12]

Tijekom prošlog desetljeća, razina samozapošljavanja bila je ispod prosjeka EU-a. Žene (7%) i starije osobe (12%) u usporedbi s prosjekom EU-a (10% za žene i 17% za starije osobe) rjeđe su se odlučivale na samozapošljavanje. Međutim, samozaposlene osobe u Bugarskoj više su zapošljavale druge osobe u odnosu na prosjek EU (35% u odnosu na 30%), a to je posebno istaknuto u kategoriji samozaposlenih žena (30% u odnosu na 24%).[13]

Što se tiče razvoja vještina, mogu se primijetiti brojne prilagođene mjere za razvoj poduzetničkih vještina. Međutim, većina njih predstavljaju male inicijative. Značajan izazov je to što nije uvijek definiran odgovarajući proračun za provedbu. Drugi problem je što postojeće mjere ne koriste iskustva dugogodišnjih institucija u području poduzetništva. Te su organizacije naučile iz prošlih iskustava i obično surađuju na međunarodnoj razini.[14]

Prema Nacionalnoj strategiji za promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca 2021.-2030., žene još uvijek uglavnom imaju manje slobodnog vremena od muškaraca jer su opterećene brigom o djeci, starijima i uzdržavanim članovima obitelji. Žene u prosjeku troše dvostruko više vremena dnevno od muškaraca na brigu o kućanstvu i obitelji, a polovicu vremena koriste za slobodno vrijeme, sportske i tjelesne aktivnosti, hobije i igre (prema podacima NSI-ja).[15]

Prema intervjuiranim poduzetnicama (176) u Bugarskoj, glavni preduvjeti za uspjeh u poslovanju su: osobne kvalitete, povoljno poslovno okruženje i sudjelovanje u mrežama (umrežavanje)[16]. Mreže se danas često stvaraju korištenjem novih tehnologija i digitalizacije.

Što se tiče potencijala žena poduzetnica u Bugarskoj u smislu usvajanja digitalnih tehnologija, ono se može ocijeniti visokim s obzirom na sljedeće činjenice:

Prema Indeksu digitalnog gospodarstva u društva Europske komisije za 2019., 26,5% stručnjaka za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Bugarskoj su žene (u usporedbi sa 17,2% u EU). Udio žena koje su diplomirale u području ICT-a u Bugarskoj je gotovo 30%, dok je prosjek EU-a 16%. Žene u Bugarskoj zauzimaju većinski udio od 53% u ukupnom broju znanstvenika i inženjera, a europski prosjek za navedeni pokazatelj je 40,5%. U Bugarskoj je udio žena koje rade u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici najveći (11%) u EU (u usporedbi s 28% muškaraca). Ravnopravnost žena i muškaraca u ovom području je drugi najbolji rezultat u EU.[17]

Prema izvješću PwC Bugarska, bugarska mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća imaju dobar pristup alternativnim izvorima financiranja. Dostupnost equity funding-a i poslovnih anđela za nove i rastuće tvrtke doista je iznad prosjeka EU-a. Bugarska mala i srednja poduzeća općenito imaju pristup tradicionalnom bankarskom financiranju. Samo 7% zahtjeva za kredit za mala i srednja poduzeća bude odbijeno, što je ispod prosjeka EU – iako su prosječne kamatne stope za male kredite više od prosjeka EU.[18]

Ključne snage u vezi s ekosustavom malih i srednjih poduzeća istaknute u Bugarskoj – SME Fact Sheet 2021 su:[19]

·         Unatoč činjenici da mala i srednja poduzeća imaju relativno dobar pristup financiranju, veličina poduzeća je čimbenik čije je izazove teško prevladati. Prema gore spomenutom izvješću PwC Bugarska, manje od 20% mikro poduzeća pristupilo je bankovnim zajmovima, oslanjajući se umjesto toga na samofinanciranje (61,3%) i zajmove od obitelji i prijatelja (24,7%). Ova se prepreka također primjećuje kod mogućnosti financiranja iz EU-a. Samo 8,2% mikro poduzeća imalo je koristi od financiranja EU-a – u odnosu na 26,4% za srednja poduzeća.

·         Regulatorno i administrativno opterećenje posljednjih je godina pokazalo blagi trend pada. Neki pokazatelji bilježe umjereni napredak – poput troškova za pokretanje poduzeća koji su se u posljednjem desetljeću stalno smanjivali i sada iznose 1% dohotka po glavi stanovnika što ispod prosjeka EU-a. Međutim, prema istraživanju bugarske Agencije za promicanje malih i srednjih poduzeća, oko 40% malih i srednjih poduzeća još uvijek smatra da je poslovno okruženje vrlo nepovoljno.

·         Proces restrukturiranja bugarskog gospodarstva nastavlja se s povećanjem zaposlenosti i dodane vrijednosti koju stvaraju mala i srednja poduzeća u visokotehnološkim sektorima i uslugama zasnovanim na znanju.[20]

U isto vrijeme SME Fact Sheet 2021 – Bulgaria and SME Performance Review 2021/2022 - Bulgaria country sheet predstavljaju neke od sljedećih izazova[21],[22]:

·         Prema bugarskoj Agenciji za promicanje malih i srednjih poduzeća, nedostatak visokokvalificirane radne snage, posljedica demografske krize koja je zahvatila zemlju, ostaje jedan od najvećih izazova za mala i srednja poduzeća.

·         Samo 33% malih i srednjih poduzeća ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta (dok to u prosjeku ima 60% u EU).

·         S izbijanjem pandemije bolesti COVID-19 u 2020. godini, bugarska mala i srednja poduzeća doživjela su pad zaposlenosti za 4,0% te pad dodane vrijednosti za 2,6%. Dok je većina ekosustava slijedila obrazac negativnih stopa rasta tijekom 2020. godine te potom oporavak tijekom 2021. godine, maloprodajni ekosustav bio je posebno teško pogođen.

·         Jedan od najvećih izazova za bugarska mala i srednja poduzeća je poduzetništvo. Poduzetničke namjere i rane poduzetničke aktivnosti ostvaruju se na nižim razinama. Nedostatak poduzetničkih vještina povezan je s nedovoljnom kvalitetom obrazovanja.

·         I dalje postoje regionalne razlike, a mala i srednja poduzeća koncentrirana su u glavnom gradu i nekoliko regija.

Prema European Innovation Scoreboard 2020, Bugarska se smatra "skromnim inovatorom", budući da je učinak zemlje ispod 50% prosjeka EU-a. Ovo se odnosi na mala i srednja poduzeća koja imaju jednu od najnižih stopa internih inovacija u EU, a koja iznosi 13,8%. Indeksu digitalnog gospodarstva i društva 2020., Bugarska također ostvaruje loše rezultate i u digitalizaciji.

Prema najnovijem izvješću European Innovation Scoreboard 2022, jaz u uspješnosti zemlje u odnosu na EU postaje sve veći. Bugarska je inovator u usponu s učinkom od 45,2% prosjeka EU-a. Rezultat je također ispod prosjeka Inovatora u nastajanju (50,0%)[23]. %) . Bugarska ima mnogo veći udio „neinovatora“ koji nisu zainteresirani za inovacije. Osim toga, teže je pokrenuti novi posao.[24]

Dok „inovatori u nastajanju“ ne sustižu korak, „inovatori u nastajanju“ s najlošijim rezultatima (kao što je Bugarska) čak vide da se njihov jaz u odnosu na većinu ostalih država članica povećava. Za Bugarsku se taj rezultat smanjio 2017., 2019. i 2020. godine, a povećao se u svim ostalim godinama. Poboljšanje pozicije u 2022. godini (3,0%) rezultat je poboljšanog učinka malih i srednjih poduzeća u inovacijama poslovnih procesa i poboljšanje suradnje s drugima s kojima surađuju inovativna mala i srednja poduzeća.[25]

Obuka za digitalizaciju poslovanja u Bugarsko

Nakon opsežnog pregleda i analize programa obuke i obrazovanja za stručnjake i specijaliste u području digitalizacije poslovanja u Republici Bugarskoj, može se izdvojiti nekoliko organizacija koje pružaju znanja i vještine u ovom području.

Najopsežniji program digitalnog marketinga u Bugarskoj nudi Softuni Digital (digital.softuni.bg), koji nadograđuje znanja i vještine polaznika za pokretanje i razvoj poslovanja u sveobuhvatnom programu digitalnog marketinga. Program sadrži nekoliko modula kao što su: uvod u digitalni marketing; osnove marketinga, uključujući sve relevantne teme digitalnog marketinga kao što su: Content Marketing, SEO, Email Marketing, Google Ads, Google Analytics i Facebook Marketing, kao i stručne module za specijalizaciju u sljedećim zanimanjima: Social Media Marketing Expert; stručnjak za marketing performansi; Search Engine Optimization (SEO) stručnjak te Search Engine Marketing (SEM) stručnjak. Softuni Digital program namijenjen je svima koji žele izgraditi karijeru u digitalnom marketingu te onima koji namjeravaju pokrenuti vlastiti posao ili razvijati postojeće poslovne projekte te nadograditi svoje digitalne vještine.

Još jedna organizacija za obuku koja pruža znanja i vještine u digitalizaciji poslovanja je Net It (marketingacademy.bg). Nudi cjelovit program digitalnog marketinga, uključujući inovativnu online obuku popraćenu konzultacijama sa stručnjacima i gotovu marketinšku strategiju. Neki od popularnih modula obuke Net It-a su: "Pokreni vlastiti posao online", koji svakog polaznika upoznaje s načinom na koji mogu pokrenuti vlastitu web stranicu poduzeća, blog, internetsku trgovinu ili web stranicu s posjetnicama, uz obuku usmjerenu na stjecanje stvarnih, praktičnih vještina, potporu sa solidnim znanjem iz područja digitalnog poslovanja i digitalnog marketinga. U modulu Specialized Marketing Training polaznici stječu temeljna znanja i stvarne praktične vještine u sljedećim područjima: Search Engine Optimization (SEO), Social Network Marketing, Email Marketing, Content Marketing, Google Advertising and Facebook Advertising.

Konzultantsko poduzeće Explora Academy (https://xplora.academy/) također pruža specijaliziranu obuku iz digitalnog marketinga. Moduli obuke uključuju znanja i vještine za provođenje uspješnog marketinga u digitalnom dobu, content marketinga, marketinga na društvenim mrežama, Google oglašavanja, email marketinga i marketinga putem tražilica, planiranja, upravljanja i analize rezultata kampanja itd.

Back to Top

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Bez iznimke, svi intervjuirani stručnjaci za digitalizaciju poslovanja potvrdili su učinkovitost predložene obuke u svom radu kao treneri ili konzultanti za žene poduzetnice.

Na pitanje o važnosti takve edukacije, osmišljene upravo za žene poduzetnice, odgovori su bili različiti. Dvoje od osam anketiranih stručnjaka ocijenilo ga je kao iznimno važnu, troje - kao vrlo važnu i troje - kao važnu.

Samo tri od osam stručnjaka sudjelovala su, i to samo jednom,  na edukaciji vezanoj uz potporu ženama poduzetnicama. Dvoje stručnjaka takvu su obuku posebno namijenjenu ženama poduzetnicama jednom ponudila u okviru svojih usluga.  Zanimljivo je da su tri osobe koje se nikad nisu educirale za rad sa ženama poduzetnicama više puta nudile edukaciju ženama poduzetnicama. Fokus njihovih tečajeva određen je njihovom uključenošću u udruge poduzetnica ili zbog prevladavanja žena poduzetnica u njihovom osposobljavanju.

U procjeni smanjenja vremena zbog uvođenja digitalne tehnologije i digitalnih alata (na godišnjoj bazi) vezanog uz poslovne zadatke prevladava mišljenje da bi se ono smanjilo u rasponu od 51 do 75% (pet stručnjaka ukazuje na ovaj odgovor). Ostala tri ispitanika imaju manja očekivanja – za njih bi vrijeme bilo smanjeno za 26 do 50%.

Ispitanici dijele različite ocjene u kojoj se mjeri mogu smanjiti troškovi na godišnjoj razini korištenjem digitalnih tehnologija i digitalnih alata. Polovina (četiri) smatra da bi smanjenje bilo u rasponu od 51% do 75%, dvoje – između 26 i 50%, a jedan označava dva ekstrema - 1 - 25% i 76 - 100%.

Naposljetku, mišljenje stručnjaka također se razlikuju oko očekivanog godišnjeg povećanja prihoda kao rezultata implementacije digitalnih alata. Tri od njih smatra realnim povećanje prihoda s 51 na 75%, dvoje s 26 na 50%, dvoje s 1 na 25%, a samo jedan predviđa rast od preko 75%.

Odgovori koje su stručnjaci istaknuli na posljednjem pitanju o povratu ulaganja u digitalnu izobrazbu i kupnju opreme potrebne za korištenje digitalnih alata obilježeni su izvjesnim nedoumicama:

·         Oni će sigurno dugoročno imati koristi od takve obuke. Digitalni alati pomažu u organizaciji zadataka, praćenju svakog zadatka, štede vrijeme, osiguravaju veću kvalitetu konačnog proizvoda/usluge. Uštedom vremena mogu si priuštiti više klijenata što može rezultirati većim profitom.

·         Odgovori na pitanja uvelike bi ovisili o vrsti poslovanja/industriji i veličini poduzeća – radi li se o mikro, malom i srednjem poduzeću. Neka poduzeća mogu biti u velikoj mjeri digitalizirana, a druga mnogo manje. Digitalizacija donosi izravne koristi povezane s profitom poput mogućnosti prodaje nekog proizvoda većem broju kupaca ili iskorištavanje propuštenih prilika zbog automatizacije, ali i neizravne koristi za profit poput optimizacije timskog rada, uštede na troškovima i resursima, motivacije zaposlenika itd. Stoga gornja pitanja treba preciznije formulirati kako bismo dobili točniji odgovor.

·         Rekavši gore, vjerujem da će svaka vrsta automatizacije i digitalizacije dugoročno koristiti poduzeću, timu i kupcima, i u vremenu, kao i u novcu.

·         U svakom slučaju morat će puno uložiti i to se isplati.

·         Da, mislim da je isplativo. Stupanj ovisi o djelatnosti i stupnju digitalizacije poduzeća.

·         Za mala i srednja poduzeća vrlo je važno imati različite kanale komunikacije s kupcima. Zbog ograničenih sredstava i budžeta za mene je ovo optimalan način trošenja prema rezultatima.

·         Ovisi o procesu koji će se rješavati. Vrlo je teško napraviti procjenu.

·         Svaki dolar uložen u takvu obuku, vratit će više od jednog dolara, naravno, ako su treneri dobri i mogu pružiti zaista korisnu i vrijednu ekspertizu.

Back to Top

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Okrugli stol bio je organiziran u online okruženju, 16. veljače 2022. godine.

Na njemu su sudjelovali sljedeći dionici:

·         Martina Mihneva, Business Development Manager, Slavov Studio Software Company

·         Hristian Stoilkov, Manager, Presentation Leader Ltd.

·         Iva Vladimirova, Osnivačica, Mreža poduzetništva žena "Business in high heels"

·         Katina Stoycheva, koordinatorica u Udruženju dizajnera interijera u Bugarskoj,

·         Dr. Ana Nikolova, vlasnica malog poduzeća, Mirai Consult EOOD

·         Vyara Todeva, Zamjenica regionalnog guvernera regije Sofije, Zapošljavanje i poslovni razvoj 

·         Miroslava Ivanova, Savjetovanje  i marketing za mala i srednja poduzeća, Obrazovanje, Centar za strukovno obrazovanje i trening,  Miracle Works Ltd.

·         Justin Thoms, stručnjak digitalnog marketinga, trainer, mentor mladih poduzetnika.

Na okruglom stolu aktivno su sudjelovali i članovi tima UNWE-a: izv. prof. Kostadin Kolarov, dr. Maria Vasilska, dr. Silvia Georgieva i dr. Daniela Tsvetkova.

Nakon predstavljanja glavnih ideja kurikuluma, njegove strukture i sadržaja, raspravljalo se o ključnim pitanjima vezanim uz praktičnu provedbu programa. Tijekom rasprave pojedini sudionici iznijeli su svoja mišljenja, među kojima treba istaknuti sljedeće:

·         Digitalizacija svakako može pomoći razvoju i rastu poslovanja. Sveučilišta često zaostaju u razvoju tehnologije i nisu uvijek u mogućnosti privući dovoljan broj nastavnika digitalnih tehnologija kako bi ponudili praktično orijentirano obrazovanje u ovom području. Zato je sadašnji kurikulum itekako potreban.

·         Žene su sklonije studiranju od muškaraca. Žene žele biti bolje pripremljene, a time bi ih bilo lakše privući kao polaznice ovog programa, odnosno obuke.

·         Postoje brojne mogućnosti edukacija za poduzetnice, no ključno je imati poseban poticaj za poduzetnice jer im nedostaje samopouzdanja i svijesti o konkretnim koracima u digitalizaciji. Mnogi poduzetnici ne razumiju zašto trebaju ulagati u digitalizaciju. Čak se i već izrađene web stranice ne održavaju i ne pomažu izgradnji odnosa s korisnicima. 

·         Prvi korak treba biti uvid u potrebe za specifičnim znanjima i vještinama – koje specifične kompetencije zanimaju poduzetnice, što im je potrebno i koja znanja i vještine treba akumulirati, stvarati i razvijati, a zatim odlučiti što od toga usvojiti i naučiti. Odnosno, ne treba polaziti od postojanja jednog ili drugog programa i njegovog predloženog sadržaja i popisa tema, već od specifičnih potreba pojedine poduzetnice. Ovdje se može pojaviti potencijalni problem s primjenjivošću individualno prilagođenog programa za obuku drugih žena poduzetnica sličnog profila.

·         Trening bi trebao započeti analizom stanja poslovanja, kako bi se identificirali svi važni čimbenici koje je potrebno poboljšati. Što se tiče organizacije obuke, postoje različite mogućnosti – primjerice kroz mentorstvo, kao što je program nekih klubova poduzetnica.

·         Program se smatra vrlo zanimljivim, posebno za osobe izvan Sofije, jer ih takav program može potaknuti da budu učinkoviti poduzetnici. Mnoga mala poduzeća na selu boje se digitalizacije, a izgradnja digitalnih kompetencija ostaje zanemarena u svakodnevnom poslovanju jer ne razumiju uvijek njihove prednosti. Stoga ostaju uglavnom izolirani od prilika koje digitalizacija nudi u području marketinga, umrežavanje i općenito poboljšanja uspješnosti poslovanja.

·         Bilo bi korisno promovirati takav program izvan glavnog grada Sofije. Primjerice, preko regionalnih ureda vezanih uz rad i zapošljavanje. Na taj se način nezaposlene osobe mogu potaknuti na  pokretanje posla, a time će se riješiti i regionalni problemi poput migracije u velike gradove.

·         Inicijativa da nastavni plan i program dopre do udaljenih malih naselja, npr. u ruralnim napuštenim područjima, regijama s visokom stopom nezaposlenosti i migracijom, trebala bi se realizirati u partnerstvu između lokalnih vlasti, istraživačkih i obrazovnih institucija – sveučilišta i vlade.

·         Kako bi kurikulum dosegao širu publiku, potrebno je subvencionirati izobrazbu ciljnih skupina iz odgovarajućih raspoloživih izvora financiranja, kao što su europski programi usmjereni na poduzetništvo i digitalizaciju.

·         Čak ni već izrađene web stranice nisu podržane i ne pomažu korisnicima. Mnogi poduzetnici ne razumiju zašto trebaju ulagati u digitalizaciju.

·         Nastavni plan i program (kurikulum) mora biti osiguran uz naknadu. Cilj kurikuluma trebao bi biti da poduzetnice razumiju dobrobiti digitalnih alata, ali ne i pretvoriti ih u stručnjake digitalne tehnologije, što nije tako realno i učinkovito osim u ograničenom broju slučajeva (npr. one koje već imaju digitalno znanje i vještine, zbog tehničkog obrazovanja i predznanja, pohađanje tečajeva za izgradnju digitalnih kompetencija itd.). Umjesto toga, program bi im trebao pomoći da odluče koje će zadatke, digitalne procese i alate te stručnjake koristiti.

·         Ljudi koji posluju ne bi trebali preusmjeravati pozornost s posla na digitalne tehnologije, ali bi trebali znati koji stručnjaci mogu pomoći u njihovom uvođenju.

·         Sudionici okruglog stola smatraju kako je kurikulum jako dobar, no pitanje je kojim je poduzetnicama namijenjen. Mnoga se poduzeća teško digitaliziraju. Ponuda nastavnog plana i programa (kurikuluma) mora biti usklađena s fazama razvoja poslovanja. Na primjer, za mlade poduzetnike bit će korisno uključiti module o financijskim i pravnim aspektima poslovanja. Odnosno, potrebno je uključiti module s osnovnim znanjem o upravljanju novim poslovanjem.

·         Postoje poduzetnici u različitim stupnjevima spremnosti za korištenje digitalnih alata i stoga treba ponuditi module prema stupnju spremnosti.

·         Kurikulum može biti usmjeren ne samo na poduzetnike, već i na pojedinačne zaposlenike u poduzećima.

Back to Top