Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+

| AT | BG | EU | GR | IT | LV | UA |

Hrvatska

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Ekosustav ženskog poduzetništva u Hrvatskoj[1]

U Hrvatskoj se poduzetništvo žena može statistički pratiti kroz aktivnosti trgovačkih društava i obrta u kojima jedna ili više žena posjeduje najmanje 51% udjela u vlasništvu. Prema podacima Financijske agencije – FINA udio trgovačkih društava koja su u vlasništvu žena vlasnica kretao se od 18% u 2011. do 22% u 2020. godini. Promatrane po djelatnostima, poduzeća s većinskim ženskim vlasništvom u Hrvatskoj najvećim djelom posluju u djelatnosti – ostale uslužne djelatnostima. Nakon toga, poduzetnice su najzastupljenije u području obrazovanja, području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti te području administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti.

Iako udio poduzetnica u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina bilježi blagi porast, još uvijek prisutan jaz u aktivnosti žena i muškaraca u pokretanju poduzetničkih pothvata ukazuje na kontinuirane prepreke i nedovoljnu učinkovitost programa i mjera za razvoj i jačanje poduzetništva žena te potrebu za širim spektrom instrumenata politike i programa koji će omogućiti razvoj poduzetništva žena u Hrvatskoj.

Strukturne, gospodarske i tzv. "meke" prepreke[2] identificirane su kao ključni problemi razvoja poduzetništva žena u Hrvatskoj. Glavne strukturne prepreke su stereotipi o ženama u znanosti i tehnologiji, tradicionalni pogledi na ulogu žena u društvu i nedostatak potpore ženama s dva posla (obitelj i struka). Gospodarske prepreke povezane su s otežanim pristupom financiranju i niskom razinom umrežavanja žena, dok glavne "meke" prepreke uključuju nedostatak savjeta, mentorstava, pristupa mrežama poduzetnica/poduzetnika, programa osposobljavanja, obrazovanja i kvalifikacija za tehnološki intenzivne pothvate te nedostatak samopouzdanja za preuzimanje rizika.

Na nacionalnoj razini, strateški relevantan dokument je nacionalna Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014.-2020 . koju je 2014. godine donijela Vlada Republike Hrvatske. Strategija se temeljila na Strateškom okviru EU-a, Aktu o malom poduzetništvu, Povelji o ženama i Strategiji Europa 2020., čiji su ciljevi bili postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta, što podrazumijeva široko i učinkovito ubrzanje gospodarskog potencijala žena. Strategija je obuhvatila sljedeća četiri strateška cilja: poboljšanje usklađivanja i umrežavanja javnih politika, poboljšanje sustavne potpore ženama u poduzetništvu, uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu i promicanje poduzetništva žena. Očekivani rezultat primjene ovog strateškog dokumenta bio je povećanje broja žena koje pokreću poslovni pothvat i broja žena koje su vlasnice rastućih poslovnih pothvata. Nažalost, javno dostupna izvješća o rezultatima provedbe ne postoje, što otežava donošenje zaključaka o učincima i djelotvornosti strategije.

Posljednjih godina Hrvatska je provodila niz programa i projekata usmjerenih poticanju razvoja poduzetništva žena. Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) u 2019. godini započela je provedbu kreditnog programa Poduzetništvo mladih, žena i start-up poduzeća.  Cilj ovog programa je poticanje osnivanja i razvoja poslovnih subjekata u većinskom vlasništvu žena. Europska banka za obnovu i razvoj od 2011. godine provodi Croatia Women in Business Program, namijenjen malim i srednjim poduzećima pod vodstvom žena. Program osigurava financiranje kroz partnerske banke i nekoliko nefinancijskih instrumenata usmjerenih na jačanje žena u poduzetništvu poput poslovnog savjetovanja, edukacija, radionica i mentorstva.

Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2021. godine usvojila Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje 2021. – 2026.  U okviru reformske mjere Povećanje strukturne održivosti gospodarstva i poticanje zelene tranzicije, plan osigurava povoljnije kreditiranje mikro poduzeća te malih i srednjih poduzeća koja obično imaju poteškoća u pristupu financiranju od strane banaka. Tako se izravnim kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu većem od 100.000 eura predviđa financiranje projekata poduzetnica.

Osim navedenih institucionalnih mjera, programa i instrumenata financiranja, važno je spomenuti i poduzetničke potporne institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini koje potiču poduzetnice na pokretanje poduzetničkih pothvata. Neki gradovi doprinose razvoju poduzetništva osnivanjem poduzetničkih centara, inkubatora i razvojnih agencija. Nadalje, u promicanju poduzetništva žena važnu ulogu igraju i udruge koje predstavljaju inspiraciju svim ženama koje žele postati poduzetnice.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI je neprofitna udruga posvećena promicanju društvenog statusa žena i postizanju rodne ravnopravnosti. CESI je 2021. godine pokrenuo projekt Radnica.org koji je nastao u sklopu CESI programa "Socijalna pravda i jednake mogućnosti" s ciljem suzbijanja diskriminacije u svijetu rada. Svrha Radnica.org portala je promicanje ravnopravnosti spolova u svijetu rada kroz pružanje pravne pomoći i zaštite u području rada i socijalnih prava, kao i informiranje društva o rodnoj diskriminaciji u svijetu rada i zapošljavanja.

Mreža poslovnih žena "Women Adria" djeluje putem web portala, društvenih mreža i organizacije networking  događanja s ciljem umrežavanja i razmjene iskustava poduzetnica i poslovnih žena. Od 2012. godine organizira se niz networking događanja u svrhu razmjene ideja i iskustava, kao i dodjele nagrada najboljim poduzetnicama. Slične aktivnosti poduzimaju i digitalne platforme Virtualni ženski poduzetnički centar i Aurora. Glavni ciljevi ovih centara su promocija uspješnih poduzetničkih priča među ženama, razmjena iskustava i stvaranje poslovnih kontakata. Hrvatska udruga poslovnih žena – KRUG ima za cilj promicanje i poticanje aktivne suradnje i zajedničkih napora na poboljšanju položaja žena u poslovnom i obiteljskom životu. KRUG provodi različite aktivnosti vezane uz postizanje bolje prepoznatljivosti i mogućnosti za sposobne poslovne žene. DKolektiv - organizacija za društveni razvoj od ožujka 2019. do rujna 2021. godine provodila je projekt "Osnaži se, motiviraj, aktiviraj", s ciljem pružanja podrške nezaposlenim ženama za aktivni angažman na tržištu rada i veću zapošljivost.

Naposljetku, može se zaključiti da je Hrvatska prepoznala poduzetništvo žena kao vitalni dio hrvatskog gospodarstva te da su različiti provedeni programi u Hrvatskoj omogućili pozitivne promjene za poduzetništvo žena. Međutim, i dalje postoji prostor za napredak i poboljšanja na ovom području, posebice u boljoj prilagodbi instrumenata potpore koji moraju zadovoljiti stvarne potrebe svih poduzetnica.

Back to Top

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Prema vašem mišljenju, bi li provedba takve obuke stručnjaka za digitalizaciju, temeljene na prototipu kurikuluma koji je razvijen, bila učinkovita za žene u razvoju novih digitalnih vještina i proširenja njihovog poslovanja?

Koliko je, po Vašem mišljenju, važna ovakva edukacija o digitalizaciji osmišljena upravo za žene poduzetnice?

Stručnjaci smatraju da bi implementacija programa osposobljavanja temeljenog na razvijenom prototipu kurikuluma bila korisna za sva mikro i mala poduzeća, a ne nužno za ona poduzeća koje vode žene. Teme koje su planirane kao obvezni predmeti u prototipu kurikuluma …

˗          Digitalizacija kao alat povećanja konkurentnosti;

˗          Najčešće korišteni digitalni alati u praksi malih i srednjih poduzeća;

˗          Business Model Canvas;

˗          Marketing i upravljanje malim i srednjim poduzećima

... važni su za sve vlasnike mikro i malih poduzeća, a stručnjaci za digitalizaciju moraju imati integrirane takve informacije u svoje proizvode i usluge kako bi mogli pružiti kvalitetnu podršku svojim klijentima.

Jedine specifične teme u Prototipu kurikuluma koje su prilagođene isključivo ženama poduzetnicama su one koje se odnose na pedagoški pristup u radu s poduzetnicama kao klijenticama. Iskusni stručnjaci za digitalizaciju koji već dugo rade s malim poduzećima, a imaju iskustva i sa ženama poduzetnicama, smatraju da bi tema o specifičnoj pedagogiji u obuci i radu sa ženama poduzetnicama mogla biti predstavljena u najviše 45 minuta. Sve ostale teme, po njima, podjednako su važne i za žene i za muškarce.

Stručnjaci za digitalizaciju tvrde kako žene poduzetnice nisu inferiorne u tehničkom znanju u odnosu na muške poduzetnike. Kažu da je digitalizacija kao tema nova svima izvan njihovog područja te im je potrebno jednako vrijeme i trud da neke tehničke teme objasne na pojednostavljen način i ženama i muškarcima koji nemaju tehničko obrazovanje.

Nadalje, stručnjaci za digitalizaciju tvrde da poduzetnice s kojima su surađivali ulažu više vremena, truda i strasti u projekte vezane uz uvođenje digitalnih alata u njihovo poslovanje. Žene imaju više ideja, kreativnije su i predanije projektu i to u većini slučajeva rezultira boljim konačnim ishodom. Žene su naprednije u razmišljanju i otvorenije za inovativan pristup.

Jedan stručnjak za digitalizaciju usporedio je rad i suradnju s poduzetnicom u Hrvatskoj s radom i suradnjom klijentom koji je zapadnoeuropsko poduzeće. Prema njegovim riječima, poduzetnice su vrlo profesionalne, zahtjevne, ali znaju (bolje od muškaraca) što žele. One žele biti uključene u sve aspekte svog poslovanja, dok muškarci žele prepustiti digitalne aspekte svog poslovanja nekom drugom (ako im to nije core business) i “zaboraviti na to”. Oni samo žele platiti za to i imati riješenu situaciju.

Nadalje, iskusni stručnjaci za digitalizaciju s više od 10 godina iskustva u radu s mikro poduzećima koje vode i žene i muškarci smatraju da su poduzetnice tvrdoglavije kao klijentice, čak i u slučajevima kada nisu u pravu. Već kada zatraže uslugu imaju ideju i često ih je vrlo teško natjerati da se predomisle.

Intervjuirani stručnjaci za digitalizaciju ne smatraju da je važno prilagoditi obuku o digitalizaciji ženama poduzetnicama čak i kada mislimo na posebno fizičko mjesto održavanja obuke ili vrijeme održavanja obuke. Tvrde da im se poduzetnice javljaju 7 dana u tjednu, po cijele dane, ali ne objašnjavaju koji je razlog njihove fleksibilnosti radnog vremena. Ujedno im se muški poduzetnici javljaju i izvan redovnog radnog vremena. Ispitanici nisu ni pomislili da bi žene mogle imati više izazova u organizaciji privatnog i profesionalnog života, no jedan stručnjak za digitalizaciju smatra da bi to mogao biti razlog zašto poduzetnice često šalju e-mailove kasno navečer.

Jeste li sudjelovali, kao polaznik, u takvoj obuci usmjerenoj na to kako podržati poduzeća kojima upravljaju isključivo žene?

Jeste li ponudili kao trener/stručnjak za digitalizaciju takvu vrstu edukacije ili obuke o digitalizaciji koja je specifično bila usmjerenima ženama poduzetnicama?

Ispitanici, odnosno stručnjaci za digitalizaciju nisu nikada sudjelovali u takvoj vrsti obuke ni kao polaznici ni kao treneri.

Na temelju vašeg dosadašnjeg iskustva, u smislu smanjenja vremena vezanog uz određene poslovne zadatke, u kojem rasponu stopa smatrate da će uvođenje digitalne tehnologije i usvajanje digitalnih alata donijeti koristi poslovanju žena poduzetnica na godišnjoj razini?

Smanjenje vremena ovisi o industriji, poduzeću  i stupnju digitalizacije. Svi stručnjaci imali su problema s odgovorima na ova pitanja vezana uz prognozirani učinak.

Rekli su da smanjenje vremena dolazi kao rezultat smanjenja potrebnih radnih sati i drugih resursa. Mala poduzeća se obično dosta oslanjaju na digitalne alate i digitalnu tehnologiju, a to štedi vrijeme, prostor i novac te su prisiljene pažljivo koristiti resurse.

Još jedan važan čimbenik koji utječe na stupanj uvođenja digitalne tehnologije i alata u poslovanje su dob vlasnika poduzeća i njegova/njezina razina obrazovanja.

Smanjenje vremena zbog uvođenja digitalne tehnologije i alata moglo bi se kretati u rasponu 25 – 50%.

Na temelju vašeg prethodnog iskustva, u smislu smanjenja troškova, u kojem rasponu stopa smatrate da će uvođenje digitalne tehnologije i usvajanje digitalnih alata koristiti poduzećima žena poduzetnica, na godišnjoj razini?

Smanjenje troškova moglo bi biti ogromno, od 25-75%, ovisno o stupnju uvođenja digitalne tehnologije i alata, a ovisi i o industriji.

Na temelju vašeg dosadašnjeg iskustva, u smislu povećanja prihoda, u kojem rasponu stopa smatrate da će uvođenje digitalne tehnologije i usvajanje digitalnih alata imati koristi poduzeća žena poduzetnica, na godišnjoj razini?

Povećanje prihoda moglo bi biti ogromno zbog većeg prodora na tržište ako bi se digitalni alati uveli kao novi marketinški i distribucijski kanal: od 25 – 100%.

U kojoj je mjeri, na temelju vašeg iskustva, investicije koje će žene morati uložiti da bi sudjelovale u takvoj obuci, kao i investicije za kupnju opreme i alata za digitalizaciju koji su im potrebni, isplativo u smislu koristi koju će dobiti, i u vremenu i novcu,  kroz digitalizaciju poslovnih zadataka?

Profitabilnost poslovanja mogla bi se znatno povećati, od 25 – 50%.

Back to Top

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Okrugli stol s ključnim dionicima poduzetništva žena u Hrvatskoj organiziran je 14. veljače 2022. godine. Na okruglom stolu su sudjelovale poduzetnice i predstavnice poslovnih udruga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Women in Adria (udruga poslovnih žena i poduzetnica), Hrvatske obrtničke komore, Europske banke za obnovu i razvoj, CEPOR - a, Ekonomskog fakulteta u Osijeku - Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku (istraživačica),  Sveučilišta VERN  (trenerica i istraživača iz područja poduzetništva žena). Na okruglom stolu sudjelovalo je ukupno 13 sudionica, a sastanak je trajao 90 minuta.

Glavni zaključci okruglog stola opisani su u nastavku.

Tko bi mogao voditi inicijativu za provedbu obuke temeljene na prototipu kurikuluma? Gdje bi se mogli pronaći izvori za financiranje takvog programa obuke? Resursi kojima treba dati prioritet kako bi se zajamčila održivost programa.

Osposobljavanje temeljeno na prototipu kurikuluma mogu provoditi različiti akteri: neformalne obrazovne ustanove i privatna poduzeća, udruge poslodavaca, poslovne udruge žena, gospodarske ili obrtničke komore itd.

Ključno pitanje u provedbi programa su izvori njegova financiranja. Trebalo bi ga gotovo u potpunosti subvencionirati, budući da 1) stručnjaci za digitalizaciju imaju široku lepezu mogućnosti te ih treba stimulirati kako bi uložili u dodatnu izobrazbu o poduzetništvu žena; 2) poduzetnice koje su krajnje korisnice programa osposobljavanja koje se provodi na temelju razvijenog prototipa kurikuluma su one koje se suočavaju s poteškoćama u postizanju održivosti svog poslovanja i bore se s pronalaženjem financijskih sredstava za ulaganje u sebe i svoje poslovanje.

Izvori subvencija mogu biti iz EU fondova, Europske banke za obnovu i razvoj čiji ured u Zagrebu već godinama provodi program Žene u poslovanju, nacionalnih fondova, sredstava regionalnih/lokalnih vlasti ili korporativnih sponzora poput banaka.

Financijska sredstva za subvencioniranje provedbe programa (naknade za trenere, prostor i troškove cateringa za dio programa koji se fizički provodi) ključna su sredstva potrebna za provedbu programa.

Tko bi mogao pomoći u promociji takvog treninga? Kako možemo doprijeti do drugih ciljnih skupina?

Promicanje ovakvog osposobljavanja treba vršiti preko udruga poduzetnica, udruga poslodavaca, gospodarskih i obrtničkih komora koje imaju izravan kontakt s poduzetnicama. Promicanje bi se moglo vršiti i putem društvenih mreža te srednjoškolskih i visokoškolskih ustanova koje imaju izravan kontakt s mladim ženama koje će nakon završenog školovanja izaći na tržište rada.

Kako bi se program obuke mogao prilagoditi lokalnim potrebama i okolnostima?

Program se može prilagoditi industrijama u kojima posluje većina poduzetnica u Hrvatskoj: industriji ljepote i savjetovanju. Program obuke bi mogao uključivati studije slučaja pripremljene na stvarnim primjerima iz te dvije industrije.

Kako standardizirati edukaciju trenera i primjenu programa?

Teško je standardizirati kvalitetu provedbe programa jer će ona uvijek ovisiti o kvaliteti trenera i motiviranosti polaznika. Međutim, treneri u provedbi programa osposobljavanja temeljenog na razvijenom prototipu kurikuluma trebali bi biti stručnjaci za digitalizaciju za mala i srednja poduzeća koji imaju iskustva u radu s mikro poduzećima kao klijentima, posebno s poduzećima koja vode žene; stručnjaci za poduzetništvo i mala poduzeća – konzultanti i treneri te psiholozi.

Posjeduju li stručnjaci za digitalizaciju, općenito, prikladne vještine kako bi analizirali poslovni model svojih klijenata koji predstavljaju mikro poduzeća te kako bi im na temelju implementacije digitalnih alata  pomogli u procesu inoviranja?

Uspješni stručnjaci za digitalizaciju trebaju razumjeti različite poslovne modele i uložiti vrijeme u razumijevanje različitih industrija kako bi mogli pružiti optimalno rješenje za svoje klijente koji dolaze iz sektora mikro poduzeća. To je ključna razlika između onih stručnjaka za digitalizaciju koji su dobri i uspješni i onih koji muku muče s pronalaženjem klijenata.

Može li se s malim budžetom za digitalni marketing utjecati na tržište u korist poduzeća koje vode žene poduzetnice?

Da, može, ako razmišljamo o ulaganju u digitalni marketing, čak i uz mali budžet i ispravan pristup – mogao bi se postići ogroman učinak u smislu dosezanja novih klijenata, poboljšanja prihoda i profitabilnosti poslovanja.

Kako bi treninzi i obuka mogli uključiti prikaz utjecaja digitalizacije na povećanje prihoda poslovanja temeljem kojeg bi se motiviralo žene poduzetnice da se uključe u obuku i treninge?

Provedba programa osposobljavanja temeljenog na prototipu kurikuluma trebala bi uključivati primjere iz stvarnog života iz prakse s poduzećima koje vode žene i koje su ostvarile značajan utjecaj na temelju uvedene digitalizacije i digitalnih alata u svoje poslovanje.

Kako bi se drugi dionici mogli uključiti u provedbu i promociju takvih obuka?

Ostali dionici mogu poslužiti kao promotivni kanali. Stoga bi program obuke trebao biti promoviran i implementiran u suradnji sa širokim spektrom partnera.

Kako učiniti treninge što učinkovitijima (u kontekstu minimalnog potrebnog vremena, uključujući putovanja) za poduzetnice koje se često susreću s izazovima u balansiranju privatnog i poslovnog života? Kako poduzetnicama omogućiti online umrežavanje u sklopu online treninga?

Treninzi bi trebali uključivati virtualnu (online) i fizičku komponentu kako bi se uštedjelo vrijeme za putovanje te kako bi bili pristupačni u različitim prilikama i razdobljima dana/tjedna (unaprijed snimljene sesije). Također, trebali bi uključivati onsite (fizički, uživo) dio treninga gdje će se žene moći upoznati, umrežiti i uspostaviti kontakt s drugim sudionicima i trenerima. Umrežavanje treba omogućiti i online, kroz stvaranje posebnih zatvorenih online grupa (npr. WhatsApp).

Mislite li da bi se sadržaj edukacija o digitalizaciji mogao u bilo kojem smislu prilagoditi upravo potrebama žena poduzetnica?

Razvijeni prototip kurikuluma sastoji se od prave ravnoteže općih tema koje su korisne za sva mikro i mala poduzeća, kao i specifičnih tema koje su usmjerene na poduzetništvo žena kao temu. Nije potrebna daljnja prilagodba.

Kako prototip kurikuluma može pomoći potpornim organizacijama koje podupiru žene te kreatorima politika da poboljšaju situaciju žena poduzetnica općenito, žena koje se suočavaju s teškim okolnostima, ali i malih i srednjih poduzeća općenito?

Back to Top