Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+

| AT | BG | EU | GR | IT | LV | UA |

Latvija

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Nacionalni poduzetnički ekosustav i žene poduzetnice

Opći pregled

U 2017. godini u Latviji je bilo 29% žena u upravama javnih poduzeća, što je malo iznad prosjeka EU-a (26,7%)[1]. Istovremeno, razlika u plaćama između žena i muškaraca u Latviji iznosila je 14,1%[2]. U 2019. godini, prema podacima latvijske baze podataka o poduzećima Lursoft [3], u Latviji je bilo 34% poduzeća u kojima je barem jedna žena bila na upravljačkim pozicijama. Kabinet ministara Latvije trenutno [4] ima samo dvije ministrice (ministrica obrazovanja i znanosti, ministar unutarnjih poslova) ili 14% od ukupno 14 ministara.[5] U isto vrijeme, u latvijskom parlamentu (Saeima) nalazi se 27 žena zastupnica od ukupno 100 zastupnika.[6]  

Opće karakteristike – stanovništo i zaposlenost[7]

Ø  Stanovništvo: 1.9 milijuna (2020): žene ~ 1 milijun; muškarci ~0.9 milijuna.

Ø  Opća stopa zaposlenosti: 71,6% (Dob: 15-64, 2020).

Ø  Žene: 70,2% u radnoj snazi (Dob: 15-64, 2020).

Ø  Muškarci: 73.1% u radnoj snazi (Dob: 15-64, 2020).

Ø  Stopa nezaposlenosti: 8.4% (Dob: 15-64, 2020).

Ø  Nezaposlene žene: 7.4% (Dob: 15-64, 2020).

Ø  Nezaposleni muškarci: 9.4% (Dob: 15-64, 2020).

Unatoč činjenici da u Latviji ima više žena nego muškaraca, udio zaposlenih žena manji je udjela zaposlenih muškaraca. Istovremeno je niži postotak nezaposlenosti žena od nezaposlenosti muškaraca, u svim dobnim skupinama, osim u dobnoj skupini od 15 do 24 godine.

Poduzetništvo[8]

Ø  Prema raspodjeli poduzeća, većina poduzeća u Latviji (2017.) bila su mikro poduzeća (1-9 zaposlenika) što je 94% (164 708) od ukupnog broja poduzeća.

Ø  MSP - ovi (10-249 zaposlenika): ~6% (10 773) od svih poduzeća

Ø  Postoji samo mali dio velikih poduzeća s preko 250 zaposlenih. 

Ø  Kad je riječ o radnoj snazi, MSP-ovi zapošljavaju oko 25% (70 998 zaposlenika).

Ø  Mikro poduzeća zapošljavaju većinu radne snage 75% (216 709 zaposlenih) od ukupnog broja zaposlenih.

Ø  U 2019. godini –  u 38% poduzeća od ukupnog broja poduzeća imalo je barem jednog registriranog člana koji je bio žena. To su uglavnom bila poduzeća koja pripadaju uslužnom sektoru.

Ø  Većina zaposlenika zaposlena je u uslužnim djelatnostima, a potom u djelatnosti trgovine.

Ne postoje detaljni statistički podaci o ženama poduzetnicama, međutim, žene uglavnom vode mikro poduzeća i MSP-ove. Trebalo bi uzeti u obzir kako se manja poduzeća suočavaju s preprekama u implementaciji informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uključujući  i poteškoće u pristupu financiranju s kojim će ulagati u informacijske i komunikacijske tehnologije.

Latvijke prema Digital Scoreboard -u 2020[9]/[10]

Ø  Prema Digital Scoreboard 2020 Latvija zauzima 16. mjesto među 28 zemalja članica EU, s ocjenom 51.8, što je blizu EU prosjeka (EU: 54.5);

Ø  Žene (82%) koriste internet nešto manje od muškarca (85%);

Ø  Među populacijom koja nikada nije koristila internet, u veći je udio žena u usporedbi s muškarcima (10%)

Ø  Veći udio žena koristi se internetskim bankarstvom (85%) te koristi e-platformu Vlade (e-Government) u usporedbi s muškarcima  (81% - internetsko bankarstvo; 66% - e-Vlada);

Ø  Veći udio žena (46%) od muškaraca (40%) posjeduje osnovne digitalne vještine, iznad osnovnih vještina (26% - žene; 22% - muškarci); barem osnovne softverske vještine (47% - žene; 41% - muškarci);

Ø  Samo 8,9% žena je diplomiralo u području STEM-a, u usporedbi s 18,4% muškaraca na 1000 osoba u dobi od 20 do 29 godina;

Ø  U ukupnom broju zaposlenih, 2,1% čine žene IT stručnjakinje u usporedbi s 3,7% muškaraca IT stručnjaka

Ø  Posjedovanje naprednijih digitalnih vještina u Latviji smanjuje se sa starošću populacije. U slučaju mladih žena (16-24 godine) više od 55% žena posjeduje takve vještine,  u dobnoj skupini od 25 do 54 godine - 32% žena, a u dobnoj skupini  od 55 do 74 godine,  samo oko 8% žena posjeduje naprednije digitalne vještine;

Iako prema pokazateljima Digital Scoreboard  ne postoje značajne razlike između latvijskih žena i muškaraca, u usporedbi s EU28 prosjekom, Latvijke su slabije pozicionirane u sljedećim kategorijama:

Ø  Samo 5% žena u Latviji završilo je online tečaj ili edukaciju u usporedbi s prosjekom EU28 (11%)

Ø  Samo 7% Latvijki je sudjelovalo u online savjetovanjima ili glasovanju, u usporedbi s prosjekom 28 država članica EU-a (12 %)

Ø  Samo 8,9% žena na 1.000 osoba u dobi od 20 do 29 godina diplomiralo je STEM područjima u usporedbi s 14,3% žena koje čine prosjek EU28.

Prema pokazateljima Digital Scoreboarda, u Latviji ne postoji značajna razlika između žena i muškaraca, osim u pokazateljima vezanim uz upotrebu Interneta i broja diplomiranih žena u STEM područjima. Žene u višim starosnim skupinama (od 25. godine pa nadalje) nalaze se u nepovoljnijem položaju zbog niže razine usvojenih naprednijih digitalnih vještina, nego što je to slučaj kod mlađih dobnih skupina. U usporedbi s prosjekom EU28, prilično mali broj žena (i muškaraca) pohađao je online tečajeve i sudjelovao u online savjetovanju.

Back to Top

Mjerenje utjecaja – Rezultati online ankete provedene sa stručnjacima za digitalizaciju

Svi intervjuirani stručnjaci za digitalizaciju slažu se da bi provedba takve obuke digitalnog stručnjaka, na temelju prototipa kurikuluma koji je razvijen, bila učinkovita za žene u razvoju novih vještina digitalizacije i proširenju poslovanja. Njihovi komentari su sljedeći:

-          Stručnjaci za digitalizaciju koji će obučavati žene poduzetnice moraju znati očekivanja i potrebe svoje ciljne skupine. U tom smislu, ovakva obuka stručnjaka za digitalizaciju će biti dovoljno učinkovita, jer uvažava posebne potrebe žena poduzetnica.

3 intervjuirana stručnjaka odgovorila su da je takva obuka o digitalizaciji osmišljena posebno za žene poduzetnice vrlo važna, a dok su 2 digitalna stručnjaka istaknula obuku – kao važnu. Njihovi komentari su sljedeći:

-          Kao što mogu zaključiti iz svog iskustva, digitalne vještine žena u poslovanju slabije su razvijene digitalnih vještina njihovih muških kolega. To znači da će im poseban program obuke (kao i ovaj koji se temelji na prototipu kurikuluma) biti vrlo koristan.

Jedan od intervjuiranih stručnjaka jednom je sudjelovao, kao polaznik, u takvoj obuci usmjerenoj na to kako podržati poduzeća koje posebno vode žene, ali četiri stručnjaka odgovorila su kako nikada nisu sudjelovala na takvom tipu obuke. Komentar prve  stručnjakinje za digitalizaciju:

-          Sudjelovala sam u individualnom savjetovanju o informatičkim i digitalnim vještinama za 3 žene poduzetnice u Daugavpilsu. Nismo imali posebno pripremljene planove i programe tečaja, ali sam im pomogla u rješavanju svakodnevnih poslovnih problema korištenjem digitalnih alata.

Nitko od ispitanika nikada nije ponudio, kao trener/stručnjak za digitalizaciju, obuku o digitalizaciji posebno osmišljenu za žene poduzetnice.

Da će uvođenjem digitalne tehnologije i usvajanjem digitalnih alata uštedjeti 51-75% vremena vezanog uz određene poslovne zadatke (na godišnjoj razini) smatraju dva digitalna stručnjaka, dok tri smatraju kako će uštedjeti 26-50% vremena.

Jedan od ispitanika smatra da će uvođenje digitalne tehnologije i usvajanje digitalnih alata smanjiti troškove na godišnjoj razini u rasponu 1 – 25%, tri ispitanika u rasponu 26 – 50% te jedan u rasponu 51 – 75%.

Prema mišljenju četiri intervjuirana digitalna stručnjaka, kao rezultat uvođenja digitalne tehnologije i primjene digitalnih alata prihodi će se povećati za 1-25%, dok će se prema mišljenju jednog digitalnog stručnjaka prihodi povećati za 26-50% na godišnjoj razini.

Sudionici istraživanja pretpostavili su da je investicija koju će žene trebati uložiti za sudjelovanje u takvoj obuci te kupnju opreme i alata za digitalizaciju isplativa za njihovo poslovanje, te su dali sljedeća objašnjenja:

-          Žene poduzetnice već posjeduju opremu za digitalizaciju, ali obično nemaju dovoljno digitalnih vještina za rad s njima i korištenje svih kapaciteta te opreme – stoga se moraju osposobiti kako bi učinkovitije  koristile svoje resurse (opremu za digitalizaciju)

-          Mislim da je investicija isplativa s obzirom na korist koju će digitalizacijom poslovnih zadataka dobiti i u vremenu i u novcu, jer digitalne vještine svakako pridonose uštedi i novca i vremena u svakom modernom poslovanju;

-          Pretpostavljam da, prije svega, digitalni alati pomažu u uštedi vremena utrošenog na obradu dokumenata, pregovore s partnerima i potrošačima itd., a vrijeme štedi novac i smanjuje troškove poslovanja.

Back to Top

Zaključci s lokalnih okruglih stolova održanih s ključnim dionicima

Lokalni okrugli stol s latvijskim dionicima organiziran je u Daugavpilsu, na Sveučilištu Daugavpils 25. siječnja 2022. godine. Na njemu je sudjelovalo deset lokalnih dionika, koji su predstavljali Sveučilište Daugavpils, Rezekne Akademiju za tehnologiju, Studijski centar Plus, Fond za potporu latvijskom ruralnom poduzetništvu žena, Latvijski ruralni savjetodavni i obrazovni centar, Latvijsku trgovačku komora (LCCI), Irsko - latvijsku gospodarsku komoru (ILLC), Latvijski klaster informacijske tehnologije, zakladu "Riga TechGirls" (neprofitna organizacija), kao i Gradsko vijeće Daugavpilsa i Općinu Augšdaugava.

Tijekom okruglog stola lokalnim dionicima je predstavljen prototip kurikuluma, a s njima se raspravljalo o sljedećim temama: (1) najbolji način korištenja kurikuluma u cilju osnaživanja kapaciteta stručnjaka za digitalizaciju za podršku ženama poduzetnicama u poboljšanju njihove održivosti; (2) očekivani učinak obuke na poslovanje žena poduzetnica; (3) kako kurikulum može pomoći potpornim organizacijama i kreatorima politika da poboljšaju situaciju žena poduzetnica, kao i žena koje se suočavaju s teškim okolnostima.

Sudionici okruglog stola predložili su sljedeće:

1. Najbolji način korištenja nastavnog plana i programa (kurikuluma). Jedan od najboljih načina da se kurikulum implementira u nastavnu praksu je njegova uporaba u studijskim programima ekonomije i poduzetništva na sveučilištima, visokim školama i stručnim poslovnim kolegijima. Nije tajna da većinu studenata na ovim programima u Latviji čine žene. Kurikulume sveučilišta, visokih škola i tečajeva potrebno je stalno ažurirati, a prototip kurikuluma razvijen u okviru projekta može biti dobar izvor za takva ažuriranja. Nadalje, centri za obuku koji djeluju u privatnom sektoru mogu koristiti prototip kurikuluma za razvoj svojih kurikuluma cjeloživotnog učenja za odrasle u području poduzetništva. Privatni centri za obuku također mogu ponuditi ciljane tečajeve za žene poduzetnice na tržištu obrazovnih usluga, na temelju programa razvijenog u okviru ovog projekta. Sve ove aktivnosti ne zahtijevaju dodatna sredstva.

2. Očekivani učinak obuke na poslovanje žena poduzetnica. Poduzetnicama su digitalni alati korisni prvenstveno jer pomažu u rješavanju specifičnog ženskog izazova – ravnoteže između poslovnih i obiteljskih obaveza, privatnog života. Nadalje, ne zahtijevaju velika financijska ulaganja. Glavno pitanje je kako organizirati obuku za poduzetnice o učinkovitom korištenju digitalnih alata u svom poslovanju. Iskustvo pokazuje da su u usporedbi s muškarcima, žene u Latviji voljnije studirati. No, poduzetnice su doista zaposlene, a za njihovo osposobljavanje potreban je poseban organizacijski i motivacijski pristup. Najvjerojatnije bi ovaj pristup trebao uključivati i individualno savjetovanje i opće lekcije - na daljinu i osobno, uživo. Vrijeme uloženo u obuku nedvojbeno će se isplatiti povećanjem poslovne učinkovitosti – kako u uštedi vremena, tako i u uštedi troškova. To se posebno odnosi na žene poduzetnice koje rade i posluju u perifernim regijama Latvije, jer imaju manje mogućnosti sudjelovati uživo u raznim programima obuke za digitalne alate koji se nude u Rigi.

3. Kako nastavni plan i program (kurikulum) može pomoći potpornim organizacijama i kreatorima politike da poboljšaju situaciju. Prvo, sama provedba ovakvog projekta i sastanci koji se održavaju u njegovom okviru omogućili su da se kreatorima politika i donositeljima odluka skrene pozornost na poteškoće s kojima se poduzetnice suočavaju u razvoju digitalnih alata i njihovoj primjeni u svom poslovanju. Drugo, kurikulum je dobar izvor za javne institucije za razvoj i organizaciju programa obuke za žene poduzetnice. Treće, kurikulum razvijen u okviru projekta može pomoći lokalnim općinama i poslovnim organizacijama da razviju nove projekte za potporu ženama poduzetnicama, kao i mladim poduzetnicima, poduzetnicima s invaliditetom i drugim ciljanim skupinama.

3.Der Lehrplan kann dazu beitragen, Organisationen und politische Entscheidungsträger dabei zu unterstützen, die Situation zu verbessern.  Erstens haben die Durchführung eines solchen Projekts und die Treffen, die in seinem Rahmen stattfanden, es ermöglicht, die Aufmerksamkeit von politischen Entscheidungsträgern und Entscheidungsträgern auf die Schwierigkeiten zu lenken, mit denen Unternehmerinnen bei der Entwicklung digitaler Werkzeuge und deren Anwendung in ihrem Unternehmen konfrontiert sind. Zweitens ist der Lehrplan eine gute Ressource für öffentliche Einrichtungen, um Ausbildungsprogramme für Unternehmerinnen zu entwickeln und zu organisieren. Drittens kann das im Rahmen des Projekts entwickelte Curriculum lokalen Kommunen und Wirtschaftsorganisationen helfen, neue Projekte zur Unterstützung von Unternehmerinnen sowie Jungunternehmern, behinderten Unternehmern und anderen Zielgruppen zu entwickeln.

Back to Top